PREGLED HRVATSKOG I SVJETSKOG BRODOGRAĐEVNOG TRŽIŠTA na koncu veljače 2017.

S krajem veljače 2017. godine, hrvatska brodogradilišta imaju ugovorenu isporuku 41 plovnog objekta ukupne vrijednosti oko 1,74 milijardi USD, sve do sredine 2019. godine.

Svjetsko brodograđevno tržište – veljača 2017.

U 2013. ugovoreno je 3.048 brodova, u 2014. ukupno 2.208 brodova, u 2015. godini 1.635, a u 2016. ukupno 513 brodova.

Od 513 ugovorenih u 2016., najviše brodova ugovorila je Kina – 227 brodova vrijednosti 7,7 milijardi USD. Hrvatska brodogradilišta su u 2016. godini ugovorila 7 plovnih jedinica, ukupne vrijednosti oko 249 milijuna USD.

 U 2017. do kraja veljače ugovoren je 81 brod, što je u usporedbi s istim prošlogodišnjim periodom pad od oko 6%; kako za sada nema naznaka primjetnijeg oporavka tržišta, zamjetan je trend stagniranja nivoa vozarina i cijena novogradnji.

Tijekom cijele 2016. bio je prisutan trend pada potražnje svih veličina i tipova brodova, osim tržišta putničkih brodova i brodova za krstarenja, koje je doživjelo rast veći od 120%.

Iz podataka o aktualnoj Svjetskoj Knjizi narudžbi (mjereno u tonama nosivosti), vodeća svjetska brodograđevna zemlja je Kina s oko 42% Knjige narudžbi, a slijede je Japan s oko 27% i J. Koreja s oko 23%. Cijela europska brodograđevna industrija drži oko 1,9% Svjetske Knjige narudžbi, dok Hrvatska drži 11. poziciju s 0,31%.


U europskim razmjerima, Hrvatska drži 3. poziciju s oko 16,8%.

Zbog velikog pada količine ugovorenog brodovlja u 2016. (u odnosu na 2015.) od oko 70%, velike brodograđevne zemlje imaju znatnih gubitaka, pa je tako južnokorejska brodograđevna industrija zbog velikih gubitaka (gubitci dosižu skoro 7 USD) pokrenula procese restrukturiranja, japanska brodogradilišta ponovo grade za vlastitu flotu, a neka su i pred zatvaranjem, kineska brodogradilišta se restrukturiraju i svakodnevno odlaze u stečaj.

Europska brodogradilišta također imaju problema, pa tako turska brodogradnja trpi velike gubitke (zbog izbjegličke krize), francuska i španjolska brodogradilišta rade smanjenim kapacitetima, hrvatska brodogradilišta su u restrukturiranju; jedino su talijanska i njemačka brodogradilišta u velikom zamahu zbog ugovorenih poslova na gradnji velikih putničkih brodova za krstarenja.

Pred hrvatskim brodogradilištima su veliki izazovi, obzirom na aktualnu lošu situaciju na tržištu i njihovu specifičnu situaciju procesa restrukturiranja (pod nadzorom RH i Europske komisije). S krajem veljače 2017., hrvatska brodogradilišta imaju ugovorenu isporuku plovnih objekata sve do sredine 2019. – 41 plovni objekt, ukupne vrijednosti oko 1,74 milijardi USD.

Izvor: Hrvatska brodogradnja Jadranbrod d.d. pdf

CROATIAN SHIPBUILDING CORPORATION